Bistranska 98, Poljanica Bistranska 10298 Bistra / Tel: +385 (0)1 3390 039 / OIB: 75454185661|opcina-bistra@bistra.hr

Uloga ekomuzeja u razvoju lokalnih zajednica

//Uloga ekomuzeja u razvoju lokalnih zajednica

Uloga ekomuzeja u razvoju lokalnih zajednica

Obljetnica 25 godina kontinuiranog rada Hrvatske sekcije ECOVAST-a radno obilježena skupom “Uloga ekomuzeja u razvoju lokalnih zajednica”

Hrvatska sekcija ECOVAST-a i Udruga Ekomuzej Bistra organizirali su znanstveno-stručni multidisciplinarni skup Uloga ekomuzeja u razvoju lokalnih zajednica. Skup je održan 12. listopada 2018. u Općini Bistra (Zagrebačka županija) i 13. listopada na stručnoj ekskurziji u Hrvatskom zagorju i Međimurju (Muzej Radboa, Radoboj; udruga Ekomuzej Lepoglava, Lepoglava, Udruga Ekomuzej Mura, Mlinarska kuća, Sveti Martin na Muri).

Pogledajte fotografije sa skupa i ekskurzije.

Cilj skupa bio je prikaz uspješnih primjera ekomuzeja u Hrvatskoj i inozemstvu, njihove uloge u razvoju lokalne zajednice te podupiranju gospodarskog razvoja. Kao mjesto održavanja je izabrana općina Bistra u Zagrebačkoj županiji, s obzirom na vrlo vrijednu lokalnu inicijativu osnivanja ekomuzeja.

Na skupu je sudjelovalo oko 80 sudionika a predstavljeno je ukupno 13 izlaganja te 5 poster-prezentacija (knjiga sažetaka). Paralelno sa skupom u Bistri se održala i skupština međunarodne udruge ECOVAST (Europsko vijeće za sela i male gradove) što je skupu dalo i međunarodnu dimenziju jer su na njemu sudjelovali i sudionici iz Velike Britanije, Austrije, Češke, Slovačke, Mađarske te Albanije.

U suradnji s Hrvatskom mrežom za ruralni razvoj (HMRR) u popodnevnom dijelu programa organizirana je panel-rasprava Kultura i ruralna područja o značaju kulture za identitet, društveni i gospodarski razvoj ruralnih područja.

Pročitajte cjeloviti izvještaj i preuzmite prezentacije i postere na stranici HS ECOVAST-a.

Preuzmite prezentaciju o 25 godina rada Hrvatske sekcije ECOVAST-a.

Z A K LJ U Č C I

znanstveno-stručnog multidisciplinarnog skupa Uloga ekomuzeja u razvoju lokalnih zajednica održanog u Bistri 12. i 13. listopada 2018. godine.

Na temelju izlaganja, pisanih priopćenja, održane panel rasprave „Kultura i ruralna područja“ te terenskog obilaska na skupu je zaključeno:

1. Ruralni prostori, pod utjecajem nepovoljnih demografskih i ekonomskih trendova s jedne strane te modernizacijskih procesa s druge, suočavaju se s nestankom tradicionalne kulture ruralnih područja.

2. Slabljenje i nestanak lokalno prepoznatljive kulture uzrokuje i nestanak odgovarajućih prostornih identiteta, što rezultira kulturno-geografskim osiromašenjem. To ugrožava prostorno-kulturnu mozaičnost koja je jedan od elemenata međunarodne prepoznatljivosti Hrvatske i resursna osnova njezine turističke privlačnosti.

3. Ekomuzej kao mehanizam upravljanja lokalnim baštinskim resursima može biti važan čimbenik revitalizacije ruralnih područja ukoliko svoje djelovanje temelji na uspostavi novih partnerskih odnosa između javnog, privatnog i nevladinog sektora u cilju dugoročne održivosti.

4. Ekomuzeji mogu imati višestruko pozitivan utjecaj na socijalni, gospodarski i kulturni razvoj ruralnih područja što se očituje u jačanju kohezije u lokalnoj zajednici, korištenju baštine kao turističkog resursa i očuvanju lokalnog identiteta.

5. Poželjno je da poticaj za osnivanje ekomuzeja dođe iz lokalne zajednice i njezine svijesti o očuvanju vlastitog identiteta. Cilj osnivanja ekomuzeja nije stvaranje zbirke materijalnih ostataka niti projekcija političke volje. U konceptu ekomuzeja najvažniji je stav prema konceptu baštine i ulozi te baštine u životu zajednice.

6. Tijekom uspostave i djelovanja ekomuzeja kao baštinskih institucija važno je uključiti stručnjake odgovarajućih stručnih profila. Činjenica da ekomuzeji proizlaze iz lokalnih inicijativa ne smije biti opravdanje za improvizacije i nestručne pristupe.

7. Ekomuzeji kao modeli održivog upravljanja prirodnom i kulturnom baštinom uspostavljaju i nove oblike upravljanja, suradnje i koordinacije. Važan segment rada ekomuzeja je i kontinuirana edukacija o vrijednostima sveukupne baštine te komuniciranje baštinskih vrijednosti lokalnom stanovništvu i posjetiteljima u svrhu trajnog očuvanja identiteta.

8. Ekomuzeji mogu dati značajan doprinos podizanju svijesti o vrijednostima povijesne baštine, ali i o potencijalima koje takva baština predstavlja za budući razvoj. Oni trebaju biti podrška pojedincima i udrugama građana koji djeluju na lokalnom teritoriju te u konačnici pridonijeti kvalitetnom upravljanju lokalnim baštinskim resursima.

9. Ekomuzeji su teritorijalni muzeji, rasprostranjeni na cijelom području specifičnog identiteta. Osim središnjeg objekta (informacijsko-dokumentacijski i muzejsko-izložbeni prostor), ekomuzejske sastavnice uključuju i posebno vrijedne dijelove kulturnih i prirodnih značajki prostora, štoviše, čitavog antropogenog krajolika.

10. Poželjno je da ekomuzeji budu organizacijski i financijski neovisni od lokalne uprave i administracije (iako je ponekad neizbježno da lokalna uprava na odgovarajući način potiče i omogućuje osnivanje i rad ekomuzeja). Potrebno je trajno istraživati mogućnosti ekonomske (samo)održivosti ekomuzeja.

Preuzmite zaključke u pdf formatu.

2018-10-24T08:26:23+00:00