Pravo na pristup informacijama
Pravo na pristup informacijama je temeljno ljudsko pravo koje se štiti Ustavom Republike Hrvatske, Europskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama, Konvencijom o pristupu informacijama, međunarodnim ugovorima i Zakonom o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13).
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i na ponovnu uporabu informacija fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti. Pravo na pristup informacijama temelji se na načelima javnosti, slobodnog pristupa uz ograničenja propisana zakonom, načelima pravodobnosti, potpunosti i točnosti informacije, načelu jednakosti i načelu raspolaganja informacijom. Zakon o pravu na pristup informacijama daje svim domaćim i stranim fizičkim i pravnim osobama, na jednak način i pod jednakim uvjetima pravo na pristup informacijama.
Zakon obvezuje tijela javne vlasti na objavljivanje na internetskim stranicama potpunih i točnih informacija.
OTVORENI PODACI
PRAVNI OKVIR
Ustav
Ustav Republike Hrvatske (“Narodne novine” broj 85/10. – pročišćeni tekst) „Jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.“
Zakoni
Zakon o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.) Zakonom o pravu na pristup informacijama uređuje se pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija koje posjeduju tijela javne vlasti, propisuju se načela prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, ograničenja prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, postupak za ostvarivanje i zaštitu prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, djelokrug, način rada i uvjeti za imenovanje i razrješenje Povjerenika za informiranje, inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona, prekršajne odredbe vezane za ostvarivanje prava na pristup informacijama te se uređuju i druge obveze tijela javne vlasti. U Zakon je prenesena Direktiva 2003/98 o ponovnoj uporabi informacija u javnom sektoru zbog povezanosti s pravom na pristup informacija, što su učinile i druge europske države članice primjerice Republika Slovenija. Zakon sadrži odredbe koje su u skladu sa Uredbom 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije.
Zakon o pravu na pristup informacijama (»Narodne novine«, br.25/13.)
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama (»Narodne novine«, br.85/15.)
Ostali propisi
Zakon o tajnosti podataka (»Narodne novine«, br. 79/07.)
Zakon o tajnosti podataka (»Narodne novine«, br. 86/12.)
Zakon o zaštiti tajnosti podataka(»Narodne novine«, br.1089/96.)
Zakon o zaštiti osobnih podataka (»Narodne novine«, br.106/12.- pročišćeni tekst.)
Zakon o općem upravnom postupku (»Narodne novine«, br. 47/09)
Pravilnikom o ustroju, sadržaju i načinu vođenja službenog upisnika o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija uređuje se ustroj, sadržaj i način vođenja službenog upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija.
Tijela javne vlasti dužna su voditi službeni upisnik o zahtjevima. Upisnik se treba voditi radi evidencije o broju podnesenih i riješenih zahtjeva.
Pravilnikom propisuje se način ustrojavanja, vođenja i održavanja Središnjeg kataloga službenih dokumenata Republike Hrvatske. Svrha Središnjeg kataloga je omogućiti korisnicima trajnu dostupnost službenih dokumenata radi informiranja i ponovne uporabe. Središnji katalog vodi i održava Digitalni informacijsko-dokumentacijski ured Vlade Republike Hrvatske.
Kriterijima se propisuje visina naknade stvarnih materijalnih troškova koje plaća korisnik prava na informaciju, a koji nastaju pružanjem informacije prema Zakonu o pravu na pristup informacijama.
Tijelo javne vlasti kada omogućava pristup informacijama za ponovnu uporabu može odrediti uvjete za ponovnu uporabu informacija. Uvjeti ne smiju nepotrebno ograničavati mogućnost ponovne uporabe i ne smiju se upotrijebiti za ograničavanje tržišnog natjecanja.
Iznimno, u slučaju davanja isključivog prava na ponovnu uporabu tijelo javne vlasti sklopit će s korisnikom ugovor kojim će urediti uvjete ponovne uporabe informacija.
U slučaju davanja isključivog prava na ponovnu uporabu, tijelo javne vlasti sklopit će s korisnikom ugovor kojim će urediti uvjete ponovne uporabe informacija
Tijelo javne vlasti će rješenjem odbiti zahtjev za ponovnu uporabu informacija ako se zahtjev odnosi informacije koje se odnose na razloge koji su navedeni za uskratu informacija u postupku ostvarivanje prava na pristup informacijama.
Dodatni razlozi su sljedeći: ako je informacija zaštićena pravima intelektualnog vlasništva trećih osoba, s navođenjem nositelja prava intelektualnog vlasništva, ako je poznat, ako je informacije u posjedu tijela koja pružaju javne usluge radija i televizije ili tijela koja pružaju javne usluge u području obrazovanja, znanosti istraživanja i kulturnih aktivnosti, ako se radi o informacijama za koje je drugim zakonom propisan pristup samo ovlaštenim osobama i ako je riječ o informacijama koje nisu nastale u okviru djelovanja tog tijela javne vlasti
Protiv rješenja o odbijanju zahtjeva za pristup informaciji i ponovnu uporabu, podnositelj zahtjeva može izjaviti žalbu Povjereniku za informiranje, a protiv rješenja Povjerenika za informiranje postoji mogućnost podnošenja tužbe Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske.
POSTUPAK I OBRASCI
Korisnik ostvaruje pravo na pristup informaciji podnošenjem usmenog ili pisanog zahtjeva nadležnom tijelu javne vlasti. Ako je zahtjev podnesen usmeno ili putem telefona, sastavit će se službena bilješka, a ako je podnesen putem elektroničke komunikacije, smatrat će se da je podnesen pisani zahtjev.
Pisani zahtjev sadrži:
- naziv i sjedište tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi
- podatke koji su važni za prepoznavanje tražene informacije
- ime i prezime i adresu fizičke osobe podnositelja zahtjeva, tvrtke, odnosno naziv pravne osobe i njezino sjedište
Podnositelj zahtjeva nije obvezan navesti razloge zbog kojih traži pristup informaciji, niti je obvezan pozvati se na primjenu ovog Zakona.
Na pristup informacijama u postupcima pred tijelima javne vlasti ne plaćaju se upravne i sudske pristojbe.
Ne smatra se zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije.
U slučaju nepotpunog ili nerazumljivog zahtjeva tijelo javne vlasti će bez odgode pozvati podnositelja zahtjeva da ga ispravi u roku od pet dana od dana zaprimanja poziva za ispravak. Ako podnositelj zahtjeva ne ispravi zahtjev na odgovarajući način, a na temelju dostavljenog se ne može sa sigurnošću utvrditi o kojoj se traženoj informaciji radi, tijelo javne vlasti odbacit će zahtjev rješenjem.
Ako tijelo javne vlasti ne posjeduje informaciju, a ima saznanja o tijelu koje je posjeduje, dužno je, bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od zaprimanja zahtjeva, ustupiti zahtjev tome tijelu, a o čemu će obavijestiti podnositelja. Rokovi ostvarivanja prava na pristup informaciji računaju se od dana kada je nadležno tijelo javne vlasti zaprimilo ustupljeni zahtjev.
Ako tijelo javne vlasti zaprimi zahtjev za pristup informaciji koja je klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka, a nije njezin vlasnik, dužno je bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od zaprimanja zahtjeva, ustupiti zahtjev vlasniku informacije, o čemu će obavijestiti podnositelja.
Ako tijelo javne vlasti zaprimi zahtjev za pristup međunarodnoj informaciji, dužno je bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od zaprimanja zahtjeva, ustupiti isti vlasniku informacije, o čemu će obavijestiti podnositelja. Iznimno, tijelo javne vlasti postupit će po zaprimljenom zahtjevu za pristup međunarodnoj informaciji, ako je iz same informacije nedvojbeno vidljivo da je ona namijenjena neposrednoj objavi. Na temelju zahtjeva za pristup informaciji tijelo javne vlasti će odlučiti najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.
Rokovi za ostvarivanje prava na pristup informaciji mogu se produžiti za 15 dana računajući od dana kada je tijelo javne vlasti trebalo odlučiti o zahtjevu za pristup informaciji:
- ako se informacija mora tražiti izvan sjedišta tijela javne vlasti
- ako se jednim zahtjevom traži veći broj različitih informacija
- ako je to nužno da bi se osigurala potpunost i točnost tražene informacije,
ako je dužno provesti test razmjernosti i javnog interesa.
O produženju rokova tijelo javne vlasti bez odgode će, a najkasnije u roku od 8 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva obavijestiti podnositelja zahtjeva i navesti razloge zbog kojih je taj rok produžen.
Tijelo javne vlasti ne donosi rješenje o zahtjevu:
- kad korisniku omogućuje pristup traženoj informaciji
- kad obavještava korisnika da je istu informaciju već dobio, a nije protekao rok od 90 dana od podnošenja prethodnog zahtjeva
- kad obavještava korisnika da je informacija javno objavljena
- kad obavještava korisnika da mu je kao stranci u postupku dostupnost informacija iz sudskih, upravnih i drugih na zakonu utemeljenih postupaka propisom utvrđena
- kad obavještava korisnika da za informaciju postoji obveza zaštite odnosno čuvanja njezine tajnosti, a radi se o informacijama za koje postoji obveza čuvanja tajnosti, sukladno zakonu koji uređuje sigurnosno obavještajni sustav Republike Hrvatske, informacijama koje predstavljaju klasificirane informacije čiji su vlasnici međunarodne organizacije ili druge države, te klasificirane informacije tijela javne vlasti koje nastaju ili se razmjenjuju u okviru suradnje s međunarodnim organizacijama ili drugim državama
- kad obavještava korisnika da se podnesak ne smatra zahtjevom u smislu članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, pri čemu je dužno uputiti korisnika na način ostvarivanja njegova traženja.
Tijelo javne vlasti rješenjem će odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.
Tijelo javne vlasti rješenjem će ograničiti će pristup informacijama koje se tiču svih postupaka koje vode nadležna tijela u prethodnom i kaznenom postupku za vrijeme trajanja tih postupaka.
Tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji, donošenjem rješenja:
- ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka
- ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu
- ako je informacija porezna tajna, sukladno zakonu
- ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka
- ako je informacija zaštićena propisima kojima se uređuje pravo intelektualnog vlasništva, osim u slučaju izričitoga pisanog pristanka nositelja prava
- ako je pristup informaciji ograničen sukladno međunarodnim ugovorima ili se radi o informaciji nastaloj u postupku sklapanja ili pristupanja međunarodnim ugovorima ili pregovora s drugim državama ili međunarodnim organizacijama, do završetka postupka, ili se radi o informaciji nastaloj u području održavanja diplomatskih odnosa;
u ostalim slučajevima utvrđenim zakonom.
Tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje:
- onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne
- onemogućilo rad tijela koja obavljaju upravni nadzor, inspekcijski nadzor, odnosno nadzor zakonitosti.
- Tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je:
- informacija u postupku izrade unutar jednog ili među više tijela javne vlasti, a njezino bi objavljivanje prije dovršetka izrade cjelovite i konačne informacije moglo ozbiljno narušiti proces njezine izrade
- informacija nastala u postupku usuglašavanja pri donošenju propisa i drugih akata te u razmjeni stavova i mišljenja unutar jednog ili među više tijela javne vlasti, a njezino bi objavljivanje moglo dovesti do pogrešnog tumačenja sadržaja informacije, ugroziti proces donošenja propisa i akata ili slobodu davanja mišljenja i izražavanja stavova.
U navedenim slučajevima tijelo javne vlasti dužno je prije donošenja odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Tijelo javne vlasti rješenjem će odbiti zahtjev:
- ako utvrdi da nema osnove za dopunu ili ispravak dane informacije iz članka 24. Zakona o pravu na pristup informacijama
- ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama
- ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.
PRAVNI OKVIR
Sve potrebne obrasce možete pronaći i preuzeti ovdje.
VISINA NAKANDE
GODIŠNJA IZVJEŠĆA
- Godišnje izvješće 2023. (214KB)
- Upitnik za samoprocjenu TJV (xls, 364KB)
- Godišnje izvješće 2022. (214KB)
- Godišnje izvješće 2021. (214KB)
- Godišnje izvješće 2020. (214KB)
- Godišnje izvješće 2019. (213KB)
- Godišnje izvješće 2018. (214KB)
- Godišnje izvješće 2017. (214KB)
- Godišnje izvješće 2016. (202KB)
- Godišnje izvješće 2015. (213KB)
PONOVNA UPOTREBA INFORMACIJA
Ponovna uporaba znači uporabu informacija tijela javne vlasti od strane fizičkih ili pravnih osoba, u komercijalnu ili nekomercijalnu svrhu različitu od izvorne svrhe za koju su informacije nastale, a koja se ostvaruje u okviru zakonom ili drugim propisom određenog djelokruga ili posla koji se uobičajeno smatra javnim poslom.
Razmjena informacija između tijela javne vlasti radi obavljanja poslova iz njihova djelokruga ne predstavlja ponovnu uporabu.
Svaki korisnik ima pravo na ponovnu uporabu informacija u komercijalne ili nekomercijalne svrhe, u skladu s odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.
U svrhu ponovne uporabe tijela javne vlasti nemaju obvezu informaciju izraditi, prilagođavati ili izdvajati dijelove informacija ako to zahtijeva nerazmjeran utrošak vremena ili sredstava, niti se od tijela javne vlasti može zahtijevati da nastavi ažurirati, nadograđivati i pohranjivati informacije u svrhu ponovne uporabe.
Na primjer privatne ili pravne osobe mogu ponovno koristiti informacije dostupne u javnim bazama podataka kako bi izradile elektroničke proizvode koji će kasnije biti prodani kupcima – primjerice kombiniranjem različitih baza podataka o vremenskim statistikama i urbanom razvoju, neko trgovačko društvo može sačiniti program koji izračunava ekološke rizike koji postoje u pojedinim područjima.
Ako bi se takav program naplaćivao korisnicima, tada se radi o ponovnoj uporabi informacija u komercijalne svrhe, u protivnom (ako se radi o besplatnoj uporabi) riječ je o ponovnoj uporabi informacija u nekomercijalne svrhe.
PRAVNI OKVIR
Direktiva o izmjeni Direktive 2003/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. studenog 2003. o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora, 2013/37/EU.
Zakon o pravu na pristup informacijama, Glava VI
VI. PONOVNA UPORABA INFORMACIJA
Pravo na ponovnu uporabu informacija
Članak 27.
(1) Svaki korisnik ima pravo na ponovnu uporabu informacija u komercijalne ili nekomercijalne svrhe, u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) U svrhu ponovne uporabe tijela javne vlasti nemaju obvezu informaciju izraditi, prilagođavati ili izdvajati dijelove informacija ako to zahtijeva nerazmjeran utrošak vremena ili sredstava, niti se od tijela javne vlasti može zahtijevati da nastavi ažurirati, nadograđivati i pohranjivati informacije u svrhu ponovne uporabe.
(3) Na pitanja koja nisu posebno uređena ovom glavom primjenjuju se na odgovarajući način ostale odredbe ovoga Zakona.
Praktična rješenja za ponovnu uporabu informacija
Članak 28.
(1) U svrhu poticanja i olakšavanja ponovne uporabe informacija tijela javne vlasti dužna su na lako pretraživ način objaviti informacije dostupne za ponovnu uporabu, zajedno s metapodacima, u strojno čitljivom i otvorenom obliku, u skladu s otvorenim standardima.
(2) Preko portala otvorenih podataka koji vodi i održava Digitalni informacijsko-dokumentacijski ured Vlade Republike Hrvatske osigurava se popis informacija dostupnih za ponovnu uporabu zajedno s metapodacima, koji su objavljeni u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.
(3) Odredba stavka 2. ovoga članka ne isključuje uspostavljanje i održavanje posebnih portala kojima se omogućava ponovna uporaba posebnih vrsta informacija, osobito kada se radi o knjižnicama, muzejima i arhivima.
(4) U svrhu poticanja i olakšavanja ponovne uporabe informacija knjižnice, uključujući knjižnice ustanova visokog obrazovanja, muzeji i arhivi dužni su na način propisan u stavku 1. ovog članka objaviti informacije na kojima imaju prava intelektualnog vlasništva.
(5) Kada je to moguće i prikladno, omogućit će se međujezično traženje dokumenata
Zahtjev za ponovnu uporabu informacija
Članak 29.
(1) U zahtjevu za ponovnu uporabu informacija podnositelj zahtjeva mora, osim podataka iz članka 18. stavka 3. ovoga Zakona, navesti informacije koje želi ponovno upotrijebiti, oblik i način na koji želi primiti sadržaj traženih informacija, kao i svrhu korištenja informacija (komercijalna ili nekomercijalna svrha).
(2) Tijelo javne vlasti odlučit će o zahtjevu za ponovnu uporabu informacija rješenjem u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. Rješenje obvezno sadrži vrstu dozvole kojom se utvrđuju uvjeti uporabe te visinu i način izračuna troškova.
(3) Tijelo javne vlasti postupat će po zahtjevu za ponovnu uporabu informacija putem sredstava elektroničke komunikacije, kad god je to moguće i prikladno
Članak 30.
(1) Tijelo javne vlasti rješenjem će odbiti zahtjev za ponovnu uporabu informacija ako se zahtjev odnosi na:
informacije iz članka 15. stavaka 1., 2., 3. i 4. ovoga Zakona,
povjerljive statističke informacije, sukladno zakonu,
informacije za koje korisnik treba dokazati postojanje pravnog interesa,
dijelove informacije koji sadrže samo logotipe, grbove ili oznake,
informacije koje su u posjedu tijela koja pružaju javne usluge radija, televizije i elektroničkih medija,
informacije koje su u posjedu obrazovnih i znanstvenoistraživačkih ustanova, uključujući organizacije osnovane u svrhu prijenosa rezultata istraživanja, škole i ustanove visokog obrazovanja, osim knjižnica ustanova visokog obrazovanja,
informacije koje posjeduju ustanove u kulturi, osim knjižnica, muzeja i arhiva,
informacije koje se ne prikupljaju u svrhu obavljanja javnog posla.
(2) Protiv rješenja o ponovnoj uporabi informacija može se izjaviti žalba Povjereniku u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Protiv rješenja Povjerenika žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.
(3) Ako tijelo javne vlasti odbije zahtjev za ponovnu uporabu zbog zaštite prava intelektualnog vlasništva, dužno je obavijestiti podnositelja o nositelju prava intelektualnog vlasništva, ako je poznat, odnosno o nositelju licencije od kojeg je tijelo javne vlasti dobilo odnosnu informaciju.
Uvjeti za ponovnu uporabu informacija
Članak 31.
(1) Tijelo javne vlasti korisniku daje podatke za ponovnu uporabu bez ograničenja, za slobodnu uporabu i u otvorenom formatu.
(2) U opravdanim slučajevima tijelo javne vlasti može odrediti uvjete za ponovnu uporabu. U slučaju određivanja uvjeta za ponovnu uporabu njihov sadržaj i primjena ne smiju neopravdano ograničavati mogućnost ponovne uporabe, niti se smiju koristiti kako bi se ograničilo tržišno natjecanje.
(3) Uvjeti za ponovnu uporabu informacija ne smiju biti diskriminirajući za iste ili slične vrste informacija, odnosno za komercijalnu ili nekomercijalnu uporabu.
(4) Na tijelo javne vlasti koje ponovno koristi svoje informacije kao osnovu za komercijalne aktivnosti koje ne spadaju u djelokrug njegovih javnih poslova primjenjuju se isti uvjeti kao za druge korisnike.
(5) Vrste i sadržaj dozvola kojima se utvrđuju uvjeti ponovne uporabe, u skladu sa standardnim otvorenim dozvolama, pravilnikom uređuje ministar nadležan za poslove uprave.
(6) Tijelo javne vlasti dužno je na svojoj internetskoj stranici objaviti dozvole kojima se određuju uvjeti ponovne uporabe ili poveznice na takve dozvole, u skladu sa standardnim otvorenim dozvolama.
Naknada za ponovnu uporabu informacija
Članak 32.
(1) Tijelo javne vlasti ne naplaćuje naknadu za ponovnu uporabu informacija kad informacije objavljuje na službenim internetskim stranicama.
(2) Tijelo javne vlasti može korisniku naplatiti stvarne materijalne troškove ponovne uporabe informacija nastale zbog reprodukcije, davanja na uporabu i dostave informacija, u skladu s kriterijima iz članka 19. stavka 3. ovoga Zakona.
(3) Iznimno, tijelo javne vlasti može korisniku naplatiti troškove uz troškove iz stavka 2. ovoga članka ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:
tijelo javne vlasti pretežito se financira iz vlastitih prihoda ili
korisnik zahtijeva informacije kojima tijelo javne vlasti osigurava odgovarajuće prihode kojim pokriva troškove njihova prikupljanja, izrade, reprodukcije i objave.
(4) U slučajevima iz stavka 3. ovoga članka tijelo javne vlasti odredit će naknadu za ponovnu uporabu u skladu s objektivnim, jasnim i provjerljivim kriterijima za izračun troškova ponovne uporabe informacija koje utvrđuje uredbom Vlada Republike Hrvatske. Troškovi se izračunavaju u skladu s računovodstvenim pravilima koja se primjenjuju na dotična tijela javne vlasti.
(5) Ukupan godišnji prihod tijela javne vlasti iz stavka 3. ovoga članka ostvaren po osnovi naknade troškova temeljem stavka 4. ovoga članka ne smije prelaziti troškove prikupljanja, izrade, reprodukcije i pružanja informacije, uključujući razuman povrat ulaganja. Tijelo javne vlasti dužno je revidirati način izračuna naknade troškova na godišnjoj razini.
(6) Tijela javne vlasti dužna su na svojim internetskim stranicama informirati korisnike o kriterijima za naplatu troškova iz članka 19. stavka 3. ovoga Zakona, kriterijima i načinu izračuna troškova iz stavka 4. ovoga članka te o stvarno naplaćenom iznosu troškova ponovne uporabe informacija na godišnjoj razini.
Naknada za ponovnu uporabu informacija knjižnica, muzeja i arhiva
Članak 33.
(1) Knjižnice, uključujući knjižnice ustanova visokog obrazovanja, muzeji i arhivi mogu korisniku naplatiti trošak uz trošak iz članka 32. stavka 2. ovoga Zakona u skladu s objektivnim, jasnim i provjerljivim kriterijima za izračun troškova ponovne uporabe informacija. Troškovi se izračunavaju u skladu s računovodstvenim pravilima koja se primjenjuju na dotična tijela javne vlasti.
(2) Ukupni godišnji prihod knjižnica, uključujući knjižnice ustanova visokog obrazovanja, muzeja i arhiva ostvaren po osnovi naknade troškova temeljem stavka 1. ovoga članka ne smije prelaziti troškove prikupljanja, izrade, reprodukcije, širenja, očuvanja i prava na otpis, uključujući razuman povrat ulaganja. Tijelo javne vlasti dužno je revidirati način izračuna naknade troškova na godišnjoj razini.
(3) Knjižnice, uključujući knjižnice ustanova visokog obrazovanja, muzeji i arhivi dužni su na svojim internetskim stranicama informirati korisnike o kriterijima za naplatu troškova iz članka 19. stavka 3. ovoga Zakona i kriterijima o načinu izračuna troškova iz stavka 1. ovoga članka te o stvarno naplaćenom iznosu troškova ponovne uporabe informacija na godišnjoj razini.
Zabrana diskriminacije i isključiva prava
Članak 34.
(1) Ponovna uporaba informacija dopuštena je i dostupna svim podnositeljima zahtjeva uz istu naknadu i pod istim uvjetima. Broj podnositelja zahtjeva kojima tijelo odobrava pravo na ponovnu uporabu informacija nije ograničen. Tijelo ne može ugovorom ili drugim sporazumom ili odlukom odobriti podnositelju zahtjeva takvu ponovnu uporabu informacija koja bi spriječila ponovnu uporabu tih informacija od strane drugih korisnika.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, tijelo javne vlasti može odobriti isključivo pravo na ponovnu uporabu informacija ako je to prijeko potrebno za pružanje javne usluge ili drugih usluga u javnom interesu. Opravdanost razloga za odobrenje takvog isključivog prava podliježe redovitoj provjeri Povjerenika i provjerava se najmanje svake tri godine, osim kad se radi o digitalizaciji informacija u području kulture.
(3) Povjerenik vodi javno dostupnu evidenciju o svim odobrenim isključivim pravima. Odluke ili ugovori kojima se odobrava isključivo pravo na ponovnu uporabu informacija dostavljaju se Povjereniku u roku od 15 dana od dana donošenja, odnosno sklapanja ugovora.
(4) Kada se isključivo pravo na ponovnu uporabu povjerava u svrhu digitalizacije informacija u području kulture, vrijeme na koje se sklapa ugovor u pravilu ne smije prijeći 10 godina. Ako se ugovor sklapa na vrijeme dulje od 10 godina, opravdanost razloga za dodjelu isključivog prava i produljenje vremenskog važenja ugovora Povjerenik razmatra u jedanaestoj godini te zatim svakih sedam godina.
(5) U slučaju isključivog prava iz stavka 4. ovoga članka ugovorom se obvezno mora predvidjeti osiguravanje besplatnog primjerka digitaliziranih informacija iz područja kulture, a koji je dostupan za ponovnu uporabu nakon isteka vremena na koje je dodijeljeno isključivo pravo.
(6) Važeći ugovori i odluke o isključivim pravima, osim ako se odnose na digitalizaciju informacija u području kulture, moraju se objaviti na internetskim stranicama tijela javne vlasti po stupanju na snagu ovoga Zakona.
(7) Sadržaj i način vođenja evidencije isključivih prava za ponovnu uporabu iz stavka 4. ovoga članka propisat će pravilnikom ministar nadležan za poslove uprave.
Vrste i sadržaj dozvola kojima se utvrđuju uvjeti ponovne uporabe, u skladu sa standardnim otvorenim dozvolama, sadržaj i način vođenja evidencije isključivih prava za ponovnu uporabu propisat će pravilnicima ministar nadležan za poslove uprave.
POSTUPAK I OBRASCI
U slučaju kada tijelo javne vlasti utvrdi da su ispunjeni uvjeti za omogućavanje ponovne uporabe informacija o tome ne donosi rješenje, kao što je slučaj kod ostvarivanje prava na pristup informaciji.
Tijelo javne vlasti kada omogućava pristup informacijama za ponovnu uporabu može odrediti uvjete za ponovnu uporabu informacija. Uvjeti ne smiju nepotrebno ograničavati mogućnost ponovne uporabe i ne smiju se upotrijebiti za ograničavanje tržišnog natjecanja.
Iznimno, u slučaju davanja isključivog prava na ponovnu uporabu tijelo javne vlasti sklopit će s korisnikom ugovor kojim će urediti uvjete ponovne uporabe informacija.
U slučaju davanja isključivog prava na ponovnu uporabu, tijelo javne vlasti sklopit će s korisnikom ugovor kojim će urediti uvjete ponovne uporabe informacija
Tijelo javne vlasti će rješenjem odbiti zahtjev za ponovnu uporabu informacija ako se zahtjev odnosi informacije koje se odnose na razloge koji su navedeni za uskratu informacija u postupku ostvarivanje prava na pristup informacijama.
Dodatni razlozi su sljedeći: ako je informacija zaštićena pravima intelektualnog vlasništva trećih osoba, s navođenjem nositelja prava intelektualnog vlasništva, ako je poznat, ako je informacije u posjedu tijela koja pružaju javne usluge radija i televizije ili tijela koja pružaju javne usluge u području obrazovanja, znanosti istraživanja i kulturnih aktivnosti, ako se radi o informacijama za koje je drugim zakonom propisan pristup samo ovlaštenim osobama i ako je riječ o informacijama koje nisu nastale u okviru djelovanja tog tijela javne vlasti
Protiv rješenja o odbijanju zahtjeva za pristup informaciji i ponovnu uporabu, podnositelj zahtjeva može izjaviti žalbu Povjereniku za informiranje, a protiv rješenja Povjerenika za informiranje postoji mogućnost podnošenja tužbe Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske.
ISKLJUČIVA PRAVA
Zakon propisuje zabranu diskriminacije kod uporabe informacija.
Tijelo javne vlasti dužno je unaprijed putem internetske stranice objaviti sve uvjete za ponovnu uporabu i naknadu za pristup informacijama.
Ponovna uporaba informacija dostupna je svim podnositeljima zahtjeva uz istu naknadu i pod istim uvjetima. Broj podnositelja zahtjeva kojima tijelo odobrava pravo na ponovnu uporabu informacija nije ograničen.
Tijelo ne može ugovorom drugim sporazumom ili odlukom odobriti podnositelju zahtjeva takvu ponovnu uporabu informacija koja bi spriječila ponovnu uporabu tih informacija od strane drugih korisnika. Tijelo javne vlasti koje ponovno koristi svoje informacije kao osnovu za komercijalne aktivnosti koje ne spadaju u djelokrug njegovih javnih poslova, primjenjuju isti uvjeti kao za druge korisnike.
Kao primjer se može navesti slučaj kada određeno tijelo javne vlasti obavlja određene poslovne aktivnosti, te koristi podatke za njihovo uspješno obavljanje, a koje nije vezano za obavljanje javne djelatnosti koja je u njegovoj nadležnosti. U tom slučaju tijelo javne vlasti ne smije na temelju ograničenja pristupa tim podacima drugima, stavljati sebe u privilegirani položaj na tržištu.
Iznimno se tijelu javne vlasti može odobriti isključivo pravo na ponovnu uporabu informacija i to u slučaju ako je to prijeko potrebno za pružanje javne usluge ili drugih usluga u javnom interesu. Valjanost razloga za odobrenje takvog isključivog prava se moraju povremeno provjeravati i podliježe redovitoj provjeri Povjerenika za informiranje najmanje svake tri godine.
Svi propisani podaci o odobravanju i provjeri ugovora o davanju isključivog prava na ponovnu uporabu informacija dostavljaju se Povjereniku za informiranje u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora. Povjerenik vodi javno dostupnu evidenciju o svim odobrenim isključivim pravima.
