Pravo na pristup informacijama
Pravo na pristup informacijama je temeljno ljudsko pravo koje se štiti Ustavom Republike Hrvatske, Europskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama, Konvencijom o pristupu informacijama, međunarodnim ugovorima i Zakonom o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15, 69/22).
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i na ponovnu uporabu informacija fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti. Pravo na pristup informacijama temelji se na načelima javnosti, slobodnog pristupa uz ograničenja propisana zakonom, načelima pravodobnosti, potpunosti i točnosti informacije, načelu jednakosti i načelu raspolaganja informacijom. Zakon o pravu na pristup informacijama daje svim domaćim i stranim fizičkim i pravnim osobama, na jednak način i pod jednakim uvjetima pravo na pristup informacijama.
Zakon obvezuje tijela javne vlasti na objavljivanje na internetskim stranicama potpunih i točnih informacija.
OTVORENI PODACI
PRAVNI OKVIR
Ustav
Ustav Republike Hrvatske (“Narodne novine” broj 85/10. – pročišćeni tekst) „Jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.“
Zakoni
Zakon o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15, i 69/22) Zakonom o pravu na pristup informacijama uređuje se pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija koje posjeduju tijela javne vlasti, propisuju se načela prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, ograničenja prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, postupak za ostvarivanje i zaštitu prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, djelokrug, način rada i uvjeti za imenovanje i razrješenje Povjerenika za informiranje, inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona, prekršajne odredbe vezane za ostvarivanje prava na pristup informacijama te se uređuju i druge obveze tijela javne vlasti. U Zakon je prenesena Direktiva 2003/98 o ponovnoj uporabi informacija u javnom sektoru zbog povezanosti s pravom na pristup informacija, što su učinile i druge europske države članice primjerice Republika Slovenija. Zakon sadrži odredbe koje su u skladu sa Uredbom 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije.
Zakon o pravu na pristup informacijama (»Narodne novine«, br.25/13.)
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama (Narodne novine br. 85/15)
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama (»Narodne novine«, br 69/22.)
Ostali propisi
- Zakon o instrumentima politike boljih propisa (“Narodne novine”, br. 155/23)
- Zakon o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora (“Narodne novine”, br. 17/19)
- Zakon o tajnosti podataka (“Narodne novine”, br. 79/07, 86/12)
- Zakon o zaštiti tajnosti podataka (“Narodne novine”, br. 108/96)
- Opći porezni zakon (“Narodne novine”, br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 42/20, 114/22)
- Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (“Narodne novine”, br. 42/18)
- Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (“Narodne novine”, br. 111/21)
- Zakon o općem upravnom postupku (“Narodne novine”, br. 47/09, 110/21)
- Zakon o upravnim sporovima (“Narodne novine”, br. 36/24)
- Zakon o arhivskom gradivu i arhivima (“Narodne novine”, br. 61/18, 98/19, 114/22, 36/24)
- Zakon o zaštiti okoliša (“Narodne novine”, br. 12/18, 82/94, 128/99, 110/07, 80/13, 78/15, 12/18, 118/18)
- Zakon o državnim službenicima (“Narodne novine”, br. 155/23, 85/24)
- Zakon o proračunu (“Narodne novine”, br. 144/21)
- Pravilnik o ustroju, sadržaju i načinu vođenja službenog upisnika o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija (“Narodne novine”, br. 83/14)
Pravilnikom o ustroju, sadržaju i načinu vođenja službenog upisnika o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija uređuje se ustroj, sadržaj i način vođenja službenog upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija.
Tijela javne vlasti dužna su voditi službeni upisnik o zahtjevima. Upisnik se treba voditi radi evidencije o broju podnesenih i riješenih zahtjeva.
- Pravilnik o Središnjem katalogu službenih dokumenata Republike Hrvatske (“Narodne novine”, br. 123/22)
Pravilnikom propisuje se način ustrojavanja, vođenja i održavanja Središnjeg kataloga službenih dokumenata Republike Hrvatske. Svrha Središnjeg kataloga je omogućiti korisnicima trajnu dostupnost službenih dokumenata radi informiranja i ponovne uporabe. Središnji katalog vodi i održava Digitalni informacijsko-dokumentacijski ured Vlade Republike Hrvatske.
- Kriteriji za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije (“Narodne novine”, br. 12/14)
- Ispravak kriterija za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije (“Narodne novine”, br. 15/14)
- Izmjene kriterija za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije (“Narodne novine”, br. 141/22)
- Presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske od 15. srpnja 2024. (“Narodne novine br. 96/24)
Kriterijima se propisuje visina naknade stvarnih materijalnih troškova koje plaća korisnik prava na informaciju, a koji nastaju pružanjem informacije prema Zakonu o pravu na pristup informacijama.
- Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije isključivih prava na ponovnu uporabu informacija (“Narodne novine”, br. 20/16)
Pravilnikom se uređuje sadržaj, oblik i način vođenja Evidencije isključivih prava na ponovnu uporabu informacija koju vodi Povjerenik za informiranje, a koja sadrži podatke o odlukama i ugovorima (sporazumima) kojima tijelo javne vlasti dodjeljuje pravo na isključivu uporabu informacija fizičkim ili pravnim osobama. Tijelo javne vlasti dužno je dostaviti takve odluke i ugovore Povjereniku za informiranje u roku od 15 dana od donošenja odnosno sklapanja.
- Pravilnik o vrstama i sadržaju dozvola kojima se utvrđuju uvjeti ponovne uporabe informacija (“Narodne novine”, br. 67/17)
Pravilnikom se propisuje korištenje nacionalne otvorene dozvole (OD) za pružanje informacija za ponovnu uporabu odnosno otvorene podatke. Iznimno, moguće je kreirati vlastitu dozvolu odnosno koristiti međunarodne standardne licence. Otvorena dozvola može se preuzeti na http://data.gov.hr/otvorena-dozvola.
- Uredba o troškovima ponovne uporabe informacija (Narodne novine”, br. 87/18)
- Uredba o izmjenama i dopunama uredbe o troškovima ponovne uporabe informacija (Narodne novine”, br. 55/24)
Ovom Uredbom utvrđuju se način i kriteriji za izračun naknade troškova ponovne uporabe informacija, opravdani troškovi koji se uzimaju u obzir pri utvrđivanju cjenika i izračuna naknade troškova te provedba revizije načina izračuna naknade troškova na godišnjoj razini.
U slučaju kada tijelo javne utvrdi da su ispunjeni uvjeti za omogućavanje ponovne uporabe informacija o tome ne donosi rješenje, kao što je slučaj kod ostvarivanje prava na pristup informaciji.
Tijelo javne vlasti kada omogućava pristup informacijama za ponovnu uporabu može odrediti uvjete za ponovnu uporabu informacija. Uvjeti ne smiju nepotrebno ograničavati mogućnost ponovne uporabe i ne smiju se upotrijebiti za ograničavanje tržišnog natjecanja.
Iznimno, u slučaju davanja isključivog prava na ponovnu uporabu tijelo javne vlasti sklopit će s korisnikom ugovor kojim će urediti uvjete ponovne uporabe informacija.
U slučaju davanja isključivog prava na ponovnu uporabu, tijelo javne vlasti sklopit će s korisnikom ugovor kojim će urediti uvjete ponovne uporabe informacija
Tijelo javne vlasti će rješenjem odbiti zahtjev za ponovnu uporabu informacija ako se zahtjev odnosi informacije koje se odnose na razloge koji su navedeni za uskratu informacija u postupku ostvarivanje prava na pristup informacijama.
Dodatni razlozi su sljedeći: ako je informacija zaštićena pravima intelektualnog vlasništva trećih osoba, s navođenjem nositelja prava intelektualnog vlasništva, ako je poznat, ako je informacije u posjedu tijela koja pružaju javne usluge radija i televizije ili tijela koja pružaju javne usluge u području obrazovanja, znanosti istraživanja i kulturnih aktivnosti, ako se radi o informacijama za koje je drugim zakonom propisan pristup samo ovlaštenim osobama i ako je riječ o informacijama koje nisu nastale u okviru djelovanja tog tijela javne vlasti
Protiv rješenja o odbijanju zahtjeva za pristup informaciji i ponovnu uporabu, podnositelj zahtjeva može izjaviti žalbu Povjereniku za informiranje, a protiv rješenja Povjerenika za informiranje postoji mogućnost podnošenja tužbe Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske.
POSTUPAK I OBRASCI
Korisnik ostvaruje pravo na pristup informaciji podnošenjem usmenog ili pisanog zahtjeva nadležnom tijelu javne vlasti. Ako je zahtjev podnesen usmeno ili putem telefona, sastavit će se službena bilješka, a ako je podnesen putem elektroničke komunikacije, smatrat će se da je podnesen pisani zahtjev.
Pisani zahtjev sadrži:
- naziv i sjedište tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi
- podatke koji su važni za prepoznavanje tražene informacije
- ime i prezime i adresu fizičke osobe podnositelja zahtjeva, tvrtke, odnosno naziv pravne osobe i njezino sjedište
Podnositelj zahtjeva nije obvezan navesti razloge zbog kojih traži pristup informaciji, niti je obvezan pozvati se na primjenu ovog Zakona.
Na pristup informacijama u postupcima pred tijelima javne vlasti ne plaćaju se upravne i sudske pristojbe.
Ne smatra se zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije.
U slučaju nepotpunog ili nerazumljivog zahtjeva tijelo javne vlasti će bez odgode pozvati podnositelja zahtjeva da ga ispravi u roku od pet dana od dana zaprimanja poziva za ispravak. Ako podnositelj zahtjeva ne ispravi zahtjev na odgovarajući način, a na temelju dostavljenog se ne može sa sigurnošću utvrditi o kojoj se traženoj informaciji radi, tijelo javne vlasti odbacit će zahtjev rješenjem.
Ako tijelo javne vlasti ne posjeduje informaciju, a ima saznanja o tijelu koje je posjeduje, dužno je, bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od zaprimanja zahtjeva, ustupiti zahtjev tome tijelu, a o čemu će obavijestiti podnositelja. Rokovi ostvarivanja prava na pristup informaciji računaju se od dana kada je nadležno tijelo javne vlasti zaprimilo ustupljeni zahtjev.
Ako tijelo javne vlasti zaprimi zahtjev za pristup informaciji koja je klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka, a nije njezin vlasnik, dužno je bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od zaprimanja zahtjeva, ustupiti zahtjev vlasniku informacije, o čemu će obavijestiti podnositelja.
Ako tijelo javne vlasti zaprimi zahtjev za pristup međunarodnoj informaciji, dužno je bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od zaprimanja zahtjeva, ustupiti isti vlasniku informacije, o čemu će obavijestiti podnositelja. Iznimno, tijelo javne vlasti postupit će po zaprimljenom zahtjevu za pristup međunarodnoj informaciji, ako je iz same informacije nedvojbeno vidljivo da je ona namijenjena neposrednoj objavi. Na temelju zahtjeva za pristup informaciji tijelo javne vlasti će odlučiti najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.
Rokovi za ostvarivanje prava na pristup informaciji mogu se produžiti za 15 dana računajući od dana kada je tijelo javne vlasti trebalo odlučiti o zahtjevu za pristup informaciji:
- ako se informacija mora tražiti izvan sjedišta tijela javne vlasti
- ako se jednim zahtjevom traži veći broj različitih informacija
- ako je to nužno da bi se osigurala potpunost i točnost tražene informacije,
ako je dužno provesti test razmjernosti i javnog interesa.
O produženju rokova tijelo javne vlasti bez odgode će, a najkasnije u roku od 8 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva obavijestiti podnositelja zahtjeva i navesti razloge zbog kojih je taj rok produžen.
Tijelo javne vlasti ne donosi rješenje o zahtjevu:
- kad korisniku omogućuje pristup traženoj informaciji
- kad obavještava korisnika da je istu informaciju već dobio, a nije protekao rok od 90 dana od podnošenja prethodnog zahtjeva
- kad obavještava korisnika da je informacija javno objavljena
- kad obavještava korisnika da mu je kao stranci u postupku dostupnost informacija iz sudskih, upravnih i drugih na zakonu utemeljenih postupaka propisom utvrđena
- kad obavještava korisnika da za informaciju postoji obveza zaštite odnosno čuvanja njezine tajnosti, a radi se o informacijama za koje postoji obveza čuvanja tajnosti, sukladno zakonu koji uređuje sigurnosno obavještajni sustav Republike Hrvatske, informacijama koje predstavljaju klasificirane informacije čiji su vlasnici međunarodne organizacije ili druge države, te klasificirane informacije tijela javne vlasti koje nastaju ili se razmjenjuju u okviru suradnje s međunarodnim organizacijama ili drugim državama
- kad obavještava korisnika da se podnesak ne smatra zahtjevom u smislu članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, pri čemu je dužno uputiti korisnika na način ostvarivanja njegova traženja.
Tijelo javne vlasti rješenjem će odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.
Tijelo javne vlasti rješenjem će ograničiti će pristup informacijama koje se tiču svih postupaka koje vode nadležna tijela u prethodnom i kaznenom postupku za vrijeme trajanja tih postupaka.
Tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji, donošenjem rješenja:
- ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka
- ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu
- ako je informacija porezna tajna, sukladno zakonu
- ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka
- ako je informacija zaštićena propisima kojima se uređuje pravo intelektualnog vlasništva, osim u slučaju izričitoga pisanog pristanka nositelja prava
- ako je pristup informaciji ograničen sukladno međunarodnim ugovorima ili se radi o informaciji nastaloj u postupku sklapanja ili pristupanja međunarodnim ugovorima ili pregovora s drugim državama ili međunarodnim organizacijama, do završetka postupka, ili se radi o informaciji nastaloj u području održavanja diplomatskih odnosa;
u ostalim slučajevima utvrđenim zakonom.
Tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje:
- onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne
- onemogućilo rad tijela koja obavljaju upravni nadzor, inspekcijski nadzor, odnosno nadzor zakonitosti.
- Tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je:
- informacija u postupku izrade unutar jednog ili među više tijela javne vlasti, a njezino bi objavljivanje prije dovršetka izrade cjelovite i konačne informacije moglo ozbiljno narušiti proces njezine izrade
- informacija nastala u postupku usuglašavanja pri donošenju propisa i drugih akata te u razmjeni stavova i mišljenja unutar jednog ili među više tijela javne vlasti, a njezino bi objavljivanje moglo dovesti do pogrešnog tumačenja sadržaja informacije, ugroziti proces donošenja propisa i akata ili slobodu davanja mišljenja i izražavanja stavova.
U navedenim slučajevima tijelo javne vlasti dužno je prije donošenja odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Tijelo javne vlasti rješenjem će odbiti zahtjev:
- ako utvrdi da nema osnove za dopunu ili ispravak dane informacije iz članka 24. Zakona o pravu na pristup informacijama
- ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama
- ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.
Sve potrebne obrasce možete pronaći i preuzeti ovdje.
VISINA NAKANDE
GODIŠNJA IZVJEŠĆA
- Godišnje izvješće 2024. (214KB)
- Godišnje izvješće 2023. (214KB)
- Upitnik za samoprocjenu TJV (xls, 364KB)
- Godišnje izvješće 2022. (214KB)
- Godišnje izvješće 2021. (214KB)
- Godišnje izvješće 2020. (214KB)
- Godišnje izvješće 2019. (213KB)
- Godišnje izvješće 2018. (214KB)
- Godišnje izvješće 2017. (214KB)
- Godišnje izvješće 2016. (202KB)
- Godišnje izvješće 2015. (213KB)
PONOVNA UPOTREBA INFORMACIJA
Ponovna uporaba znači uporabu informacija tijela javne vlasti od strane fizičkih ili pravnih osoba, u komercijalnu ili nekomercijalnu svrhu različitu od izvorne svrhe za koju su informacije nastale, a koja se ostvaruje u okviru zakonom ili drugim propisom određenog djelokruga ili posla koji se uobičajeno smatra javnim poslom.
Razmjena informacija između tijela javne vlasti radi obavljanja poslova iz njihova djelokruga ne predstavlja ponovnu uporabu.
Svaki korisnik ima pravo na ponovnu uporabu informacija u komercijalne ili nekomercijalne svrhe, u skladu s odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.
U svrhu ponovne uporabe tijela javne vlasti nemaju obvezu informaciju izraditi, prilagođavati ili izdvajati dijelove informacija ako to zahtijeva nerazmjeran utrošak vremena ili sredstava, niti se od tijela javne vlasti može zahtijevati da nastavi ažurirati, nadograđivati i pohranjivati informacije u svrhu ponovne uporabe.
Na primjer privatne ili pravne osobe mogu ponovno koristiti informacije dostupne u javnim bazama podataka kako bi izradile elektroničke proizvode koji će kasnije biti prodani kupcima – primjerice kombiniranjem različitih baza podataka o vremenskim statistikama i urbanom razvoju, neko trgovačko društvo može sačiniti program koji izračunava ekološke rizike koji postoje u pojedinim područjima.
Ako bi se takav program naplaćivao korisnicima, tada se radi o ponovnoj uporabi informacija u komercijalne svrhe, u protivnom (ako se radi o besplatnoj uporabi) riječ je o ponovnoj uporabi informacija u nekomercijalne svrhe.
ISKLJUČIVA PRAVA
Zakon propisuje zabranu diskriminacije kod uporabe informacija.
Tijelo javne vlasti dužno je unaprijed putem internetske stranice objaviti sve uvjete za ponovnu uporabu i naknadu za pristup informacijama.
Ponovna uporaba informacija dostupna je svim podnositeljima zahtjeva uz istu naknadu i pod istim uvjetima. Broj podnositelja zahtjeva kojima tijelo odobrava pravo na ponovnu uporabu informacija nije ograničen.
Tijelo ne može ugovorom drugim sporazumom ili odlukom odobriti podnositelju zahtjeva takvu ponovnu uporabu informacija koja bi spriječila ponovnu uporabu tih informacija od strane drugih korisnika. Tijelo javne vlasti koje ponovno koristi svoje informacije kao osnovu za komercijalne aktivnosti koje ne spadaju u djelokrug njegovih javnih poslova, primjenjuju isti uvjeti kao za druge korisnike.
Kao primjer se može navesti slučaj kada određeno tijelo javne vlasti obavlja određene poslovne aktivnosti, te koristi podatke za njihovo uspješno obavljanje, a koje nije vezano za obavljanje javne djelatnosti koja je u njegovoj nadležnosti. U tom slučaju tijelo javne vlasti ne smije na temelju ograničenja pristupa tim podacima drugima, stavljati sebe u privilegirani položaj na tržištu.
Iznimno se tijelu javne vlasti može odobriti isključivo pravo na ponovnu uporabu informacija i to u slučaju ako je to prijeko potrebno za pružanje javne usluge ili drugih usluga u javnom interesu. Valjanost razloga za odobrenje takvog isključivog prava se moraju povremeno provjeravati i podliježe redovitoj provjeri Povjerenika za informiranje najmanje svake tri godine.
Svi propisani podaci o odobravanju i provjeri ugovora o davanju isključivog prava na ponovnu uporabu informacija dostavljaju se Povjereniku za informiranje u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora. Povjerenik vodi javno dostupnu evidenciju o svim odobrenim isključivim pravima.
